Preuranjeno starenje
Vjerojatno ste ponekad primijetili i na vrlo mladim ljudima sijedu kosu? Vjerojatno ste i čuli za neku mladu osobu koja pati od arterioskleroze ili dijabetesa? Sve su to znakovi preranog starenja.
Što zovemo preuranjenim starenjem?
Smatra se da čovjek u stariju dobnu skupinu ulazi s oko 60 godina, odnosno onoliko godina koja je dobna granica za mirovinu u toj državi. Mirovina varira od države do države, ali svugdje je oko 60 godina. Liječnici se slažu kako su bolesti poput arterioskleroze, osteoporoze i Alzheimerove karakteristične za starije ljude. Ako mlada osoba pati od neke navedene bolesti, možemo reći da je pati od preuranjenog starenja.
Uzroci preuranjenog starenja
Preuranjeno starenje se može javiti u bilo kojoj dobi, uzimajući u obzir da biološka dob nije uvijek podudarna s kronološkom dobi. Tijelo koje je izloženo dugo razdoblje različitim faktorima, poput toksične okoline, sunčevog zračenja, stresa ili neaktivnosti može značajno ranije početi pokazivati simptome koji su karakteristični za osobe iznad 60 godina. Neki znakovi preuranjenog starenja mogu s pojaviti i iznenadno kao rezultat neke traume ili medicinskog stanja. Srčani udar je ozbiljno stanje koje vrlo često može uzrokovati preuranjeno starenje. Rakovi, hormonalne promjene i druge bolesti također mogu uzrokovati prerano starenje. Također, preuranjeno starenje može biti i genetski predodređeno.
Prvi simptom starenja je kod kojeg biste se trebali zapitati je bol, ne točno određena bol, nego produžena bol. Na taj način tijelo s nama komunicira, govori nam kako nešto i nije u redu. Bol može biti rezultat upalnog procesa ili pritiska na interne organe. Nakon nekoliko rutinskih liječničkih pregleda, moguće je uočiti leže li problemi u cirkulaciji, probavi, srcu ili nečemu drugom.
Ako otkrijete da imate simptome preuranjenog starenja morate promijeniti svoje ponašanje i stav istog trena. Prvo morate identificirati čimbenike koji su uzrokovali bolest, a nakon toga morate se svakim simptomom pojedinačno zabaviti. Neke stvari općenito pomažu: promjene u životnom stilu, slijeđenje određenog plana prehrane, smanjenje stresa… Sport i aktivan životni stil u pravilu mogu koristiti jer pomažu vraćanju energije u organizam. Za većinu ljudi ovo ne trebaju biti nagle promjene, jer su one zapravo normalan i zdrav način života kojim bi svi trebali težiti.